Aachen | |
|---|---|
Grad | |
| 👁 Vijećnica u Aachenu Vijećnica u Aachenu | |
| Država | 👁 Image Njemačka |
| Pokrajina | Sjeverna Rajna-Vestfalija |
| Vlada | |
| •Načelnik | Marcel Philipp (CDU) |
| Površina | |
| •Ukupno | 160,83 km2 |
| Nadmorskavisina | 266 m |
| Stanovništvo(2007) | |
| •Ukupno | 259.030 |
| •Gustoća | 1.610,58 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| •Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 52062–52080 |
| Pozivni broj | 0241/02405/02407/02408 |
| Registracija vozila | AC |
| Veb-sajt | www.aachen.de |
| Svjetska baština | |
|---|---|
| Lokacija | 👁 Image Njemačka |
| Kriterij | ii, ii, iv, vi |
| Referenca | 3 |
| Uvrštenje | 1978. (2. sjednica) |
Aachen (fonetski: Ahen), također poznat kao Bad Aachen (na francuskom jeziku i starom engleskom jeziku kao Aix la Chapelle) je banjsko lječilište i pogranični grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Aachen se razvio iz rimskog naselja i banjskog lječilišta, nakon čega je postao omiljena srednjovjekovna carska rezidencija Karla Velikog,[1] a od 936. do 1531. godine, ovaj grad je bio mjesto gdje su krunisani njemački kraljevi.
Najzapadniji je grad u Njemačkoj, smješten blizu granice s Belgijom i Holandijom, 61km zapadno-jugozapadno od Kölna[2][3] u bivšem rudarskom području. Jedan od vodećih njemačkih instituta visokog obrazovanja u tehnologiji, Univerzitet RWTH Aachen nalazi se u gradu. Aachenska industrija obuhvata: nauku, inženjering i informatičku tehnologiju. Godine 2009. Aachen se našao na osmom mjestu među gradovima u Njemačkoj po pitanju inovacija.[4] Po podacima iz 2007 godine, grad je imao 259.030 stanovnika.
Svjetska baština - Aachenska katedrala
[uredi | uredi izvor]Gradnja ove kapele, sa osmougaonom bazilikom i kupolom, započela je oko 790–800 pod carem Karlom Velikim. Prvobitno inspirisan crkvama istočnog dela Svetog Rimskog Carstva, u srednjem veku je sjajno uvećan. Ovdje je i sahranjen Karlo Veliki.
Riznica katedrale u Aachenu smatra se jednom od najvažnijih crkvenih riznica u sjevernoj Evropi. Najistaknutiji predmeti inventara su Lotarov krst (oko 1000. godine nove ere), izrađen od zlata i umetnut dragim kamenjem, tamnoplava baršunasta misnica s izvezenim biserima, relikvijar-bista Karla Velikog od srebra i zlata i mramorni sarkofag ukrašen reljefom Otmice Prozerpine, koji je nekada sadržavao tijelo Karla Velikog. [5]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Mueller, Joerg (26. 7. 2017). "Aachen | Historic Highlights of Germany". www.historicgermany.travel. Pristupljeno 26. 7. 2017.
- ↑ Bridgwater i Aldrich 1968, str.11.
- ↑ Bayer 2000, str.1.
- ↑ RWTH Aachen University i 2013.
- ↑ "UNESCO - Svjetska baština - Katedrala". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2021.
👁 Image
Nedovršeni članak Aachen koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
