VOOZH about

URL: https://bs.wikipedia.org/wiki/Romi

⇱ Romi - Wikipedia


Idi na sadržaj
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
👁 Image
Romi u Transilvaniji, 19. vijek

Romi su indoarijska etnička grupa [1][2][3] porijeklom iz Indije koja je tradicionalno živjela nomadskim putujućim načinom života. Lingvistički i genetski dokazi otkrivaju da Romi potiču iz Južne Azije, vjerovatno iz regija današnjeg Punjaba, Rajasthana i Sinda.[4] Njihova migracija prema zapadu odvijala se u talasima, a vjeruje se da se prvi talas dogodio negdje između 5. i 11. vijeka.[5][6][7][8][9] Vjeruje se da su prvi put stigli u Evropu negdje između 7. i 14. vijeka.[5][10][11] Iako su široko rasprostranjeni, vjeruje se da su njihove najkoncentriranije populacije u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji i Slovačkoj.[12][13][14]

U sjeverozapadnoj Indiji ima jezika kojima je romski jezik srodan. Romski jezik je indoarijski jezik sa jakim balkanskim uticajem.[15] Podijeljen je na nekoliko dijalekata, za koje se procjenjuje da zajedno imaju preko 2 miliona govornika.[16] Budući da je jezik tradicionalno bio usmeni, mnogi Romi su izvorni govornici domina.

Tri su glavne etničke zajednice na koje su se Romi podijelili svojom ekspanzijom, to su: Gitani (Gitanes), Kalderaši (Kalderash) i Manuši (Manush). Fizički su tamnoputi i nižeg rasta, kose crne. Kod tamnoputijih bosanskih Roma javlja se u 80% slučajeva dolihokefalnost čiji indeks lobanje iznosi 74,4, dok se kod svjetlijih češće javlja brahikefalnost s indeksom 79,8. Himna im se naziva Đelem, đelem.

Međunarodni dan Roma se obilježava od 1971, kada je 8. aprila u Londonu održan prvi svjetski kongres Roma. Obilježavanje tog dana je ustanovljeno kako bi se ukazalo na težak položaj Roma i da bi se podstakle države u kojima žive da obrate posebnu pažnju unapređenju njihovog položaja.[17]

Pregled

[uredi | uredi izvor]

Romi su putujući narod indijskog porijekla raširen širom svijeta, pretežno u Evropi. Izvori ih spominju u Bizantu od 11. vijeka. Procjene o broju pripadnika krajem 20. vijeka kreću se od 3 do 8 i više miliona. Najviše ih živi u državama Istočne i Jugoistočne Evrope te u Španiji. Romske organizacije zalažu se za priznanje da su Romi zaseban neteritorijalni narod s vlastitom historijom, jezikom i kulturom. Karakteristični su po jeziku, nomadizmu, ali i po zanimanjima: mala trgovina, sitni popravci, skupljanje i prodaja otpadnih materijala, građevinski radovi, muzika, zabava, gatanje itd.

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Uobičajeni naziv za Rome (rom ili manuš = čovjek) je Cigani koji je porijeklom iz grčkog 'Athinganos', otuda ona ulazi u evropske jezike u raznim varijantama. Nijemci su iskovali ime Zigeuner (izg. Cigojner); mađarski: Cigány; Litvanski: Cigonas; italijanski Zingaro; arbanaški: Cingi. Porijeklo ciganskog imena tražilo se i kod indijskog plemena Čangar, gdje bi možda mogla biti i njihova prapostojbina.

Postoji još nekoliko naziva za ovaj narod, a razlog je taj što se mislilo da su Cigani porijeklom iz Egipta, otuda španski naziv Gitanos i engleski Gypsies, i u Crnoj Gori i Dalmaciji razvio se naziv Jeđupi ili Jeđupci, pa naziv Đupci u Makedoniji. Kod Turaka Osmanlija i Arapa, isto prema Egiptu, nastao je naziv Fir'aun kawmy ('faraonov narod'), on se u Mađarskoj pretvorio u 'pharao nepe', a preko Turaka je u Bosnu ušao kao Firauni, otuda i hipokoristik firko. Francuzi su nadalje za njih napravili i naziv Bohémiens (od Bohemija, Češka). Cigane ili Rome poznaju i skandinavski narodi koji ih prozvaše Tatern i Heiden (=pogani').

Običaji

[uredi | uredi izvor]

Društvena zajednica

[uredi | uredi izvor]

Romi su narod bez domovine i vlastite političke organizacije. Kod njih nema ni tradicije o državi ni nacionalizma. Međusobno veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat. Zajednice Roma biraju svoga kneza koji pred vlastima zastupa svoje pleme. On se lijepo oblači a simbol njegove časti je kneževska sjekirica na štapu. Knez je odgovoran za postupke svoje vlastite zajednice i stoga poznaje svaku porodicu. Uz njega se nalazi i ciganska majka koja čuva i gaji ciganske običaje i daje savjete. Nju se veoma poštuje.

Porodica

[uredi | uredi izvor]

Od mjesta do mjesta, romska porodica može biti patrijarhalna ili matrijarhalna. Značajno im je svima da se žene veoma mladi, a na vjenčanju je prisutan i ciganski knez. Porodice su im velike, s mnogo djece.

Religija

[uredi | uredi izvor]
👁 Image
Zastava romskog naroda

Religija Roma je magija, a u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u kojoj žive, tako su u Grčkoj grkoistočne vjere a u Turskoj muslimanske. Kod njih se očuvalo vjerovanje u dobre i zle duhove i u uroke. U mjesecu maju dolaze na hodočašće grupe Roma katolika i sakupljaju se na jugu Francuske u gradu Saintes-Maries-de-la-Mer.

Muzika

[uredi | uredi izvor]

Romi su skloni muzici i u mnogim su zemljama poznati kao profesionalni muzičari. Njihovi orkestri sviraju pod vodstvom primaš-a, koji improvizira melodije dodajući ih iznova, orkestar ga prati. Instrumentima kojima se služe su prvenstveno violina, pa violončelo, kontrabas i cimbala. Veoma su po ovoj muzici poznati Romi u Mađarskoj.

Jezik Roma (e Romani čhib) pripada indo-arijanskoj grani jezika u koji je ipak tokom njihovog skitalačkog i selilačkog života prodro golem broj stranih riječi, pa je najveću promjenu doživio sam rječnik. Jezik im većinom ima iste glasove kao bosanski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski) a imenica ima osam padeža. Pozajmice iz drugih jezika imaju posebnu deklinaciju; glagola ima tri vrste.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Ena, Giacomo Francesco; Aizpurua-Iraola, Julen; Font-Porterias, Neus; Calafell, Francesc; Comas, David (8. 11. 2022). "Population Genetics of the European Roma—A Review". Genes. 13 (11): 2068. doi:10.3390/genes13112068. ISSN2073-4425. PMC9690732 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID36360305 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć). Based on genome-wide SNP arrays and whole-genome sequences, it has been determined that the Romani people carry approximately 20–35% South Asian ancestry [4,7], and North-West India constitutes the major source of this component [4,7,54][...] In general, Romani people carry approximately 65–80% West Eurasian (European, Middle Eastern and Caucasian) ancestry, estimated to have been acquired by extensive gene flow.
  2. Hernández-Arrieta, Stefany (7. 8. 2023). "The definition of being Romani". Barcelona Biomedical Research Park (PRBB) – El·lipse. Pristupljeno 16. 2. 2024. This population[...] migrated from northern India to Europe over 1,500 years ago[...] The Romani community are genetically diverse, and Romani groups established in different locations are highly varied.
  3. Beňo, Matúš (5. 11. 2022). "Romani disappearing from Roma communities". The Slovak Spectator. Pristupljeno 16. 2. 2024. What is the current state of the language? It is used less and less today in Romani communities. The young generation in some localities, such as Humenné, Michalovce, or Trebišov in eastern Slovakia, no longer speak the language at all.
  4. lMelegh, Béla I. (31. 8. 2017). "Refining the South Asian Origin of the Romani People". BMC Genetics. 18 (82): 82. doi:10.1186/s12863-017-0547-x. PMC5580230. PMID28859608. Our results show that Northwest India could play an important role in the South Asian ancestry of Roma, however, the origin of Romani people might include the area of Pakistan as well.Marinov, Aleksandar G. (3. 10. 2019). Inward Looking: The Impact of Migration on Romanipe from the Romani Perspective. Berghahn. str.31. ISBN978-1-78920-362-2. It is unclear what made this people leave the Indian sub-continent but they are generally believed to have originated from central India, possibly in the modern Indian state of Rajasthan, migrating to the northwest around 250 BC.Simon Broughton; Mark Ellingham; Richard Trillo (1999). World Music: Africa, Europe and the Middle East. Rough Guides. str.147. ISBN978-1-85828-635-8. Pristupljeno 8. 12. 2015.Silverman, Carol (24. 5. 2012). Romani Routes: Cultural Politics and Balkan Music in Diaspora. OUP USA. str.49. ISBN978-0-19-530094-9.Snodgrass, Mary Ellen (8. 8. 2016). The Encyclopedia of World Folk Dance. Rowman & Littlefield. str.260. ISBN978-1-4422-5749-8.Hancock (2002), str.xx: 'While a nine century removal from India has diluted Indian biological connection to the extent that for some Romani groups, it may be hardly representative today, Sarren (1976:72) concluded that we still remain together, genetically, Asian rather than European'
  5. 1 2 Popov, Shakir M. (2023). Marushiakova, Elena; Popov, Vesselin; Kovacheva, Lilyana (ured.). "History of the Gypsies in Bulgaria and Europe: Roma". University of St. Andrews. str.8–12.
  6. Matras, Yaron (2005). "Romani" (PDF). u Brown, Keith (ured.). Encyclopedia of Language and Linguistics (2izd.). Oxford: Elsevier. str.2. ISBN978-0-08-054784-8. Arhivirano s originala (PDF), 22. 11. 2022. Pristupljeno 25. 5. 2023.
  7. Mendizabal, Isabel; Valente, Cristina; Gusmão, Alfredo; Alves, Cíntia; Gomes, Verónica; Goios, Ana; Parson, Walther; Calafell, Francesc; Alvarez, Luis; Amorim, António; Gusmão, Leonor; Comas, David; Prata, Maria João (10. 1. 2011). "Reconstructing the Indian Origin and Dispersal of the European Roma: A Maternal Genetic Perspective". PLOS ONE. 6 (1): e15988. Bibcode:2011PLoSO...615988M. doi:10.1371/journal.pone.0015988. ISSN1932-6203. PMC3018485. PMID21264345.
  8. Pappas, Stephanie (6. 12. 2012). "Origin of the Romani people pinned down - it's India". NBC News. Pristupljeno 16. 9. 2024.
  9. Cole, Jeffrey (2011). "Roma". Ethnic Groups of Europe: An Encyclopedia. United Kingdom: ABC-CLIO. str.297. ISBN978-1-59884-303-3.
  10. "Introduction to Roma Culture" (PDF). USAID. 2007. str.6. Arhivirano s originala (PDF), 27. 10. 2011.
  11. Kenrick, Donald (5. 7. 2007). Historical Dictionary of the Gypsies (Romanies) (2ndizd.). Scarecrow. str.xxxvii. ISBN978-0-8108-6440-5.
  12. Selander, Morgan; Walter, Emily (2020). "Lack of Educational Opportunities for the Roma People in Eastern Europe". Ballard Brief (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 8. 2024.
  13. "EU and the Roma". Migration Watch UK. 31. 10. 2013. Pristupljeno 17. 8. 2024.
  14. "The demographic characteristics of Roma/Gypsies in selected countries of Central and Eastern Europe". Council of Europe. 1999.
  15. Matras 2002, str.240.
  16. Matras 2002, str.239.
  17. Povodom Svjetskog dana Roma

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]