Filfla ili Filfola je mali, uglavnom neplodan, nenaseljen otočić 4.5 km južno od Malte. Filflu (ili Filfluu), mali stjenoviti otočić 100 metara jugozapadno od Filfle,^[1] najjužnija je točka malteškog otočja. Vjeruje se da naziv dolazi od felfel, arapski za zrno papra (filfel).^[2]

Filfla ima površinu od samo 37 282m², a duljina obale iznosi 988 metara. To je vapnenačka visoravan s ravnim vrhom okružena sa 60-metarskih liticama koje se mrve. Na otočiću se gnijezde tri vrste morskih ptica:^[3] burnica (Hydrobates pelagicus, s procijenjenih 5000 – 8000 parova), krupnokljuni kaukal (Calonectris borealis, oko 200 parova) i galeb klaukavac (Larus michahellis, c.130 parova). BirdLife International je prepoznao otok kao važno područje za ptice (IBA), uglavnom zbog kolonije burnica.^[4] Vrsta zidnog guštera (Podarcis filfolensis ssp. filfolensis) i vrsta puža (Lampedusa imitatrix gattoi) endemični su za Filflu. Veliki divlji poriluk, koji naraste do 2 metra, također se javlja. Pristup Filfli moguć je samo u obrazovne ili znanstvene svrhe, a posjetitelji moraju prethodno dobiti dopuštenje Uprave za okoliš i resurse.^[5]

Otok Filfla je vjerojatno bio svet za neolitičke stanovnike Malte, koji su sagradili hramove Ħaġar Qim i Mnajdra na malteškoj obali nasuprot otočića.^[5]

Jedina poznata stalna građevina na otoku bila je kapelica sagrađena unutar špilje 1343.^[6][7] koja je uništena u potresu 1856. koji je također potopio dio otoka. Zemljovid Malte koja datira iz 1798. prikazuje utvrdu, svjetionik i samostan s kapelom na Filfli.^[8]

Sve do 1971. godine Britanska kraljevska mornarica i Kraljevsko zrakoplovstvo koristili su otok za vježbu gađanja, a istrošene čahure iz tih bombardiranja i danas se mogu pronaći na Filfli.^[5] Postao je rezervat za ptice 1980. Zakon o prirodnom rezervatu Filfla, donesen 1988., predviđa daljnja ograničenja pristupa i korištenja, uključujući zabranu ribolova unutar jedne nautičke milje (1,9km) oko otoka zbog mogućnosti nailaska na neeksplodirana ubojna sredstva.^[2]

Odlukom malteške vlade iz 1990. ponovno je dopušten ribolov unutar zone od jedne milje.^[9]

U teritorijalnom sporu oko epikontinentalnog pojasa između Libije i Malte, Međunarodni sud pravde je 1985. presudio na način da se otočić isključio iz izračuna.^[10][11]

Priča o stvaranju Filfle povezana je s legendama koje okružuju formiranje vrtače Il-Maqluba. Malteška legenda pripovijeda da je područje koje sada čini Il-Maqluba bilo naseljeno ljudima koji su živjeli tako raskalašenim životom da ih je susjed upozorio na njihov grešni način života, a da oni to nisu primijetili. Bog je stoga želio kazniti grešnike tako što je zaselak zahvatio, spasivši samo mudrog susjeda. Tada se kaže da su anđeli bacili komadić zaseoka u more, stvarajući otok Filflu.^[12][13]