Period oscilovanja je vreme trajanja jednog titraja.[1] To je vreme potrebno da telo iz jedne tačke putanje dospe u tu istu tačku, sa istim smerom brzine. Jedinica za period u SI sistemu je jedna sekunda [s].
Harmonijsko oscilovanje, je oscilovanje kod koga se veličina koja osciluje menja po zakonu sinusa (ili kosinusa). Oscilacije koje se sreću u prirodi i tehnici često su po karakteru slične harmonijskim, pa se procesi mogu predstaviti korišćnjem modela harmonijskog oscilovanja.[2] Kod harmonijskog oscilovanja period oscilacije (👁 {\displaystyle T}
) računa se po formuli:
gde je:
- 👁 {\displaystyle t}
– ukupno vreme oscilovanja izraženo u sekundama (s) - 👁 {\displaystyle n}
– broj oscilacija
Takođe, period oscilovanja jednak je recipročnoj vrednosti učestanosti (broju oscilacija u jednoj sekundi)[1]:
gde je 👁 {\displaystyle \nu }
linearna frekvencija (učestanost) izražena u hercima (Hz)
Pri kretanju materijalne tačke po kružnici ravnomernom ugaonom brzinom, veličina S koja osciluje može da se predstavi funkciojom:
gde je:
- 👁 {\displaystyle S_{0}}
— maksimalna vrednost veličine koja oscijulje (amplituda) - 👁 {\displaystyle \phi }
— početna faza oscilovanja u trenutku t = 0 - 👁 {\displaystyle \omega +\phi }
— faza oscilovanja u momentu vremena t - 👁 {\displaystyle \omega }
— kružna frekvencija
S obzirom da sinusna funkcija menja vrednosti od 1 do -1, vrednosti veličine S se kreću u rasponu od S0 do -S0, a svaka od njih će se ponoviti posle perioda oscilovanja T, kada se faza oscilovanja pomeri za 👁 {\displaystyle 2\pi }
:
Odnosno, period oscilovanja se računa po formuli[1]:
gde je:
- 👁 {\displaystyle \pi }
— konstanta pi - 👁 {\displaystyle \omega }
— kružna frekvencija
Kod tela obešenog o apsolutno elastičnu oprugu, harmonijsko oscilovanje nastaje pod dejstvom elastične sile duž jedne ose.[2] Period oscilovanja u tom slučaju zavisi od osobina opruge i mase tela obešenog o nju[1]:
gde je:
- 👁 {\displaystyle m}
— masa tela - 👁 {\displaystyle k}
— koeficijent elastičnosti opruge
Formula važi samo za elastične oscilacije u granicama u kojima se ispunjava Hukov zakon, odnosno kada je masa opruge mala u poređenju sa masom tela.[2]
Kod matematičkog klatna, odnosno materijalne tačke, koja se u polju zemljine teže kreće na stalnom rastojanju od tačke oslonca, za male amplitude važi formula[1]:
gde je:
- 👁 {\displaystyle l}
— stalno rastojanje od tačke oslonca, odnosno dužina klatna - 👁 {\displaystyle g}
— ubrzanje zemljine teže
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 PMF Novi Dad - Departman za Fiziku: „Fizika za studente na Departmanu za matematiku i informatiku na PMF-u u Novom Sadu“ Arhivirano 2013-06-12 na Wayback Machine-u, dr Fedor Skuban, str. 105, 106, 108, 110, pristup 22.5.2013
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Rudarsko geološki fakultet Univerziteta u Beogradu - Predmet Osnove fizike: „Oscilacije“[mrtav link][mrtav link], predavanja, pristup 22.5.2013
