VOOZH about

URL: https://sh.wikipedia.org/wiki/Univerzijada

⇱ Univerzijada – Wikipedija / Википедија


Prijeđi na sadržaj
Izvor: Wikipedija
👁 Image
Amblem Univerzijade

Univerzijada je međunarodno multisportsko takmičenje, koje pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) organizuje Međunarodni studentska sportska federacija (engleski: International University Sports Federation, FISU), na kojima učestviju studenti sportisti. Često se nazivaju i Svetske studentske igre World Student Games odnosno World University Games.

Postoji Letnja i Zimska univerzijada. Prva Letnja univerzijada održana je 1959. u Torinu, Italija a Prva zimska 1960. u Šamoniju Francuska. Igre se održavaju svake dve godine. Do 1978 su održavane naizmenično Letnja neparnim, a Zimska parnim godinama, da bi od 1981 počele da se održavaju iste godine, neparnim godinama da se ne podudaraju sa Olimpijskim igrama.

Pravo učešća imaju redovni studenti stariji od 17, a mlađi od 28 godina.

Historija

[uredi | uredi kod]

Letnje univerzijade

[uredi | uredi kod]

Preteče saveremenih univerzijada bili su Prve međunarodne studentske sportske igre u Parizu 1923, čiji je osnivač bio Žan Ptižan (Jean Petitjean). Igre je trebalo da se zovu Univerzitetska olimpijada, ali je predsednik MOKa Pjer de Kuberten zabranio (stavio veto) na ovaj naziv tvrdeći da se atribut „olimpijski“ može koristiti samo za Olimpijske igre. Međunarodne studentske sportske igre posle Pariza održane su i u Varšavi 1924, Rimu 1927, Parizu 1928, Darmštatu 1930, Torinu 1933, Budimpešti 1935, Parizu 1937. i Monaku 1939.

Posle Drugog svetskog rata igre su obnovljene 1947. kada su u Parizu održane Prve svetske studentske letnje sportske igre u organizaciji Međunarodnog saveza studenata (IUS) čije je sedište bilo u Pragu.

Pod uticajem Hladnog rata 1948. formira se nova organizacija Međunarodna federacija univerzitetskog sporta (FISU) čiji su osnivači bili članovi 19 zapadnoevropskih zemalja, a prikučile su se i neke zemlje Južne Amerike i Azije.

Od 1949. godine dve studentske federacije organizuju svoje igre - IUS 1949. u Budimpešti, 1951. u Berlinu i 1954. u Budimpešti, a FISU Sportske letnje nedelje FISU: 1949. u Meranu, 1951. u Luksemburgu, 1953. u Dortmundu i 1955. u San Sebastijanu.

Od održavanja odvojenih igara odustaju obe federacije 1957. i zajedno učestvuju na Univerzitetskim igrama Pariza (30. avgust - 8. septembar 1957.) organizovanim povodom 50-godišnjice Nacionalne unije studenata Pariza poznate pod imenom „Igre ujedinjenja“. Nakon dve godine u Torinu održana je u organizaciji FISU prva Letnja univerzijada.

Zimske univerzijade

[uredi | uredi kod]

Kao i kod letnjih preteča su bile Međunarodne studentske zimske sportske igre održane 1928. godine u Kortini d'Ampeco u Italiji. Pre Drugog svetskog rata održane su i zimske igre u Davosu 1930, Bardonekiji 1933, Sankt Moricu 1935. Cel am Zeu 1937. i Trondhajmu 1939.

Međunarodni savez studenata (IUS) obnovio je zimske igre 1947. u Davosu, Rascepom u svetskom studentskom pokretu Međunarodna federacija univerzitetskog sporta (FISU) organizuje Zimske nedelje FISU 1951. u Badgaštajnu, 1953. u Sankt Moricu, 1955. na Jahorini, 1957. u Obermergau i 1959. u Cel am Zeu. Međunarodni savez studenata (IUS) je održao svoje zimske igre u Pojani Brašov 1951, Zemeringu 1953. i Zakopanima 1956.

Ujedinjenjem razdvojenih studentskih organizacija u FISU 1959, Prva zimska univerzijada održana je u Šamoniju 1960. godine.

Sportovi

[uredi | uredi kod]

Broj sportova i na letnjim i na zimskim se često menjao. Evo sportova Letnje univerzijde 2007. godine.

1. Atletika
2. Badminton
3. Vodeni sportovi
Vaterpolo
Plivanje
Skokovi u vodu
4. Gimnastika
Sportska gimnastika
Ritmička gimnastika
5. Golf
6. Mačevanje
7. Košarka
Košarka - muški
Košarka - žene
8. Odbojka
Odbojka - muški
Odbojka - žene
9. Softbol
10. Stoni tenis
11. Streljaštvo
Puška i pištolj
Sačmara
12. Tekvondo
13. Tenis
14. Fudbal
Fudbal - muški
Fudbal - žene
15. Džudo

Sportovi zimskih univerzijada:

Mesta održavanja Univerzijda

[uredi | uredi kod]
Godina Igre Letnje univerzijade Igre Zimske univerzijade
1959. I Torino, 👁 Image
 
Italija
1960. I Šamoni, 👁 Image
 
Francuska
1961. II Sofija, 👁 Image
 
Bugarska
1962. II Vilar, 👁 Image
 
Švicarska
1963. III Porto Alegre, 👁 Image
 
Brazil
1964. III Špindleruv Mlin, 👁 Image
 
Češka
1965. IV Budimpešta, 👁 Image
 
Mađarska
1966. IV Sestrijere, 👁 Image
 
Italija
1967. V Tokio, 👁 Image
 
Japan
1968. V Insbruk, 👁 Image
 
Austrija
1970. VI Torino, 👁 Image
 
Italija
VI Rovanijemi, 👁 Image
 
Finska
1972. VII Lejk Plesid, 👁 Image
 
Sjedinjene Američke Države
1973. VII Moskva, 👁 Image
 
Sovjetski Savez
1975. VIII Rim, 👁 Image
 
Italija
VIII Livinjo, 👁 Image
 
Italija
1977. IX Sofija, 👁 Image
 
Bugarska
1978. IX Špindleruv Mlin, 👁 Image
 
Češka
1979. X Meksiko siti, 👁 Image
 
Meksiko
1981. XI Bukurešt, 👁 Image
 
Rumunija
X Haka, 👁 Image
 
Španija
1983. XII Edmonton 👁 Image
 
Kanada
XI Sofija, 👁 Image
 
Bugarska
1985. XIII Kobe, 👁 Image
 
Japan
XII Beluno, 👁 Image
 
Italija
1987. XIV Zagreb, 👁 Image
 
SFR Jugoslavija
XIII Štrpske Pleso, 👁 Image
 
Češka
1989. XV Duizburg, 👁 Image
 
Njemačka
XIV Sofija, 👁 Image
 
Bugarska
1991. XVI Šefild, 👁 Image
 
Ujedinjeno Kraljevstvo
XV Saporo, 👁 Image
 
Japan
1993. XVII Bafalo, Njujork, 👁 Image
 
Sjedinjene Američke Države
XVI Zakopane, 👁 Image
 
Poljska
1995. XVIII Fukuoka, 👁 Image
 
Japan
XVII Haka, 👁 Image
 
Španija
1997. XIX Palermo, 👁 Image
 
Italija
XVIII Mudžu, 👁 Image
 
Južna Koreja
1999. XX Palma de Majorka, 👁 Image
 
Španija
XIX Poprad, 👁 Image
 
Slovačka
2001. XXI Peking, 👁 Image
 
Kina
XX Zakopane, 👁 Image
 
Poljska
2003. XXII Daegu, 👁 Image
 
Južna Koreja
XXI Tarvizio, 👁 Image
 
Italija
2005. XXIII Izmir, 👁 Image
 
Turska
XXII Insbruk / Zefeld, 👁 Image
 
Austrija
2007. XXIV Bangkok, 👁 Image
 
Tajland
XXIII Torino, 👁 Image
 
Italija
2009. XXV Beograd, 👁 Image
 
Srbija
XXIV Harbin, 👁 Image
 
Kina
2011. XXVI Šenžen, 👁 Image
 
Kina
XXV Erzurum, 👁 Image
 
Turska
2013. XXVII Kazanj, 👁 Image
 
Rusija
XXVI Trentino, 👁 Image
 
Italija1
2015. XXVIII Kvangdžu, 👁 Image
 
Južna Koreja
XXVII Granada, 👁 Image
 
Španija
2017. XXIX Tajpej, 👁 Image
 
Republika Kina2
XXVIII Almati, 👁 Image
 
Kazahstan
2019. XXX 3 XXIX Krasnojarsk, 👁 Image
 
Rusija

Napomene:

1 Trentino je bio domaćin umesto Maribora, koji je odustao od domaćinstva zbog finansijskih problema.
2 Republika Kina (poznatije kao Tajvan) zbog komplikovanih odnosa sa Narodnom Republikom Kinom je priznata pod imenom Kineski Tajpej od strane FISU i većina međunarodnih organizacija.
3 Zbog finansijskih problema Brazilija odustala od domaćinstva.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Wikimedijina ostava sadrži medije na temu: Univerzijada.