Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Međunarodni sistem jedinica (SI sistem) (francuski: Système International d'Unités) predstavlja u fizici najrasprostranjeniji sistem mjernih jedinica za fizikalne jedinice. U većini država upotreba međunarodnog sistema jedinica je propisana zakonom, što posebno važi za trgovinu.
Mjesto primjene
[uredi | uredi izvor]Mjesto primjene SI sistema jedinica obuhvata fizičke veličine. Nefizičke veličine (npr. ekonomske, socioekonomske itd.) nisu obuhvaćeni SI sistemom jedinica.
Opće gledano postoji mogućnost da fizičke veličine budu prikazane i u drugim jedinicama. U pojedinim oblastima nauke i ekonomije dotično je i u današnjici uobičajeni i u pojedinim državama čak i zakonski dozvoljeno. Za međunarodnu razmjenu je jedan internacionalno jedinstven sistem jedinica svrsihodan, jer na taj način bivaju otklonjene nejasnoće i grješke pri preračunjavanju. Toj svrsi služi i SI sistem, pri čemu jedinice različitih mjernih sistema ne bi trebale biti miješane pri upotrebi.
Historija
[uredi | uredi izvor]SI sistem je usvojen 1960. i zasniva se na sedam po konveciji usvojenih osnovnih mjernih jedinica za sedam odgovarajućih veličina. Internacionalno, SI jedinice su obuhvaćene standardom ISO 2955. Djelimično se SI jedinice mogu naći i u ISO 2950 standardu.
Sistematika
[uredi | uredi izvor]Jedna mjerna jedinica ima svoje pisano ime i jednu oznaku. Imena se, zavisno od jezika, mogu razičito pisati (npr.engleski: degree Celsius, francuski: degré Celsius, njemački: Grad Celsius). Oznake mjernih jedinica su svugdje iste (npr. °C).
Oznaka spaja brojku sa jedinicom SI sistema i piše se sa malim odstojanjem poslije brojke. Dotično važi i za pisanje temperature u stepenima Celzija.
Osnovne mjerne jedinice
[uredi | uredi izvor]| Veličina | Oznaka u formuli | Osnovna mjerna jedinica | Oznaka | Definicija |
|---|---|---|---|---|
| dužina | 👁 {\displaystyle l} |
metar | m | Metar je dužina putanje koju u vakumu pređe svjetlost za 1/299792458 sekundi. |
| masa | 👁 {\displaystyle m} |
kilogram | kg | Kilogram je masa međunarodnog etalona kilograma. |
| vrijeme | 👁 {\displaystyle t} |
sekunda | s | Sekunda je trajanje od 9.192.631.770 perioda zračenja, koje odgovara prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133Cs |
| jačina električne struje | 👁 {\displaystyle I} |
amper | A | Amper je jačina stalne električne struje, koja, kad se održava u dvjema pravim paralelnim provodnicima neograničene dužine i zanemarljivog kružnog presjeka, koji se nalaze u vakuumu na međusobnom rastojanju od 1 metra, prouzrukuje među tim provodnicima silu koja je jednaka 2·10−7 njutna po metru dužine. |
| temperatura | 👁 {\displaystyle T} |
kelvin | K | Kelvin je termodinamička temperatura, koja je jednaka 273,15om dijelu termodinamičke temperature trojne tačke vode. |
| količina supstance | 👁 {\displaystyle n} |
mol | mol | Mol je količina supstance (tvari) sistema koji sadrži toliko elementarnih jedinica koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12C. |
| svjetlosna jačina | 👁 {\displaystyle l_{V}} |
kandela | cd | Kandela je svjetlosna jačina u datom pravcu koji emituje monohromatsko zračenje frekvencije 540·1012 herca i čija je energetska jačina u tom pravcu 1/683 vata po steradijanu. |
| 1) Između termodinamičke temperature T i temperature u celzijusima t postoji sljedeća veza: T/K= t/°C + 273,15 | ||||
Trenutno se radi na definiciji mase koja bi se zasnivala na masi atoma, a ne na određenom etalonu (prototipu).
