Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Vlasac | |
|---|---|
| 👁 Image | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Liliopsida |
| Red | Asparagales |
| Porodica | Alliaceae |
| Rod | Allium |
| Vrsta | A. schoenoprasum |
| Dvojno ime | |
| Allium schoenoprasum Linnaeus | |
Vlasac (lat. Allium schoenoprasum L ) je začinska biljka iz porodice lukovica.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Vlasac je otporna biljka, koja naraste do 50cm visine. Korijen je duguljasta lukovica. Dugi izdanci su uski, okrugli, cjevasti listovi, zelene ili zeleno-sive boje. Između maja i augusta na vrhovima narastu brojni, gusti, ljubičasti cvjetovi. Latice su zvjezdasto raspoređene i jednake su dužine, prečnika do 5cm.
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Pretpostavlja se da je vlasac prvobitno rastao na alpskim brdima. Danas se može naći u brežuljkastim krajevima sa toplom klimom alpske i arktičke Evrope, Azije i sjeverne Amerike. Za rast treba usitnjeno, hranjivo i vlažno tlo. Danas se uglavnom uzgaja u staklenicima.
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Vlasac se upotrebljava još od ranog srednjeg vijeka. Postoje različite vrste biljke, u zavisnosti od njene visine i debljine listova. Ima i vrsta koje cvjetaju bijelim cvijetom. Svjež ili zamrznut, rijeđe sušen, sitno nasjeckan, dodatak je supama ili salatama. Dugi listovi se sjeku, a novi rastu cijele godine. Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Ljekovita svojstva vlasca nisu poznata.
Hemijski sastav
[uredi | uredi izvor]Vlasac sadrži vitamin C i vitamin A. Okus dolazi od dipropyldisulfida, metylpentyldisulfida i pentylhydrosulfida.
