| Akvileja Comune di Aquileia | |
|---|---|
| 👁 Image |
👁 Image |
| Regija: | Friuli-Venezia Giulia |
| Pokrajina: | Udine(UD) |
| Koordinate: | 45°46′N 13°22′E / 45.767°N 13.367°E / 45.767; 13.367 |
| Visina: | 5 m[1] |
| Površina: | 37,4 km2[1] |
| Stanovništvo: | 3124[2] (1. siječnja 2026.) |
| Poštanski broj: | 33051 |
| Pozivni broj: | 0431 |
| ISTAT-broj: | 030004 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Hermagoras |
|
Akvileja na zemljovidu Italije |
|
| Službena stranica: | comune.aquileia.ud.it |
.svg){kind=link}
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Talijanski gradić na mjestu antičke Akvileje, Aquilee na furlanskom dijalektu, danas ima preko 3.400 stanovnika, pripada provinciji Udine, i uz Ravennu, najvažnije je arheološko nalazište sjeverne Italije.
Nalazeći se desetak kilometara južno od donjeg toka rijeke Soče i nekih 7 kilometara od mora, Akvileja je predstavljala uporište za zatvaranje uskog pojasa između Alpa i Jadranskog mora. Radi povoljnog položaja prerasla je iz vojnog logora u grad, a bila je i glavna baza za rimske vojne operacije prema rijeci Dunavu. Kao godina osnivanja uzima se 181. godina.[3] Akvileja je bila kanalima povezana s morem, a u nju su vodili i mnogi putovi. U 4. stoljeću bila je četvrti grad Italije, poslije Rima, Milana i Capue i jedan od najvećih i najbogatijih rimskih gradova.[3] Posljedica toga je da je danas Akvileja uz Ravenu najvažnije arheološko nalazište sjeverne Italije.[3] Iskapanja su pronašla brojne starorimske ostatke, a većina ih je još neotkrivena pod livadama.[3] Godine 340., Car Konstantin II. je ubijen ispred gradskih zidina u pokušaju da zauzme grad od svoga brata Konstansa. Godine 381. tu je održan Akvilejski koncil pod predsjedanjem svetog Ambrozija, na kojem je osuđeno arijanstvo.[4]
Huni su je zauzeli 452. godine poslije tromjesečne opsade i sravnili je sa zemljom. Akvileja se obnovila sve do ponovnog pada pod Langobarde 568. godine. Langobardski vojvoda od Furlanije je vladao Akvilejom i okolicom iz Čedada (Cividale) sve dok 774. godine Karlo Veliki nije zauzeo Lombardiju i načinio je franačkim vojvodstvom s vojvodom Erikom Furlanskim na čelu.
Pod franačkom vlašću život krajem 8. i početkom 9. stoljeća vraća u ove krajeve.[5] Akvilejski biskup koje je bio u zbjegu u Gradu vratio se i dobio je naslov patrijarha.[5] Pod nadzorom akvilejske patrijaršije pokrštavani su i Hrvati.[6] S propašću franačke države u 10. stoljeću stanovnici su pretrpjeli pljačkaške napade Mađara. Do 11. stoljeća, Akvilejski patrijarh je postao dovoljno snažan da osigura privremenu vlast nad Furlanijom i Akvilejom. Tako je Car Svetog Rimskog Carstva dao patrijarhu tu regiju u feudalni posjed. No, patrijarhov autoritet je konstantno bio razlogom teritorijalnih razmirica okolnog plemstva. U prvoj polovici 11. stoljeća Akvileja je obnovljena, a obnovu je vodio partijarh. Od tad se naziva Aglei, Aglaj, hrvatski Oglej, slovenski Oglaj.[4] Pada pod Mletačku Repubilku 1420. godine.[4]
Patrijaršija je naposljetku ukinuta 1751. godine, i ova oblast je potpala pod jurisdikciju biskupije u Udinama i Gorici.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 3124. Djeca i mladi činili su 10,8%, a starije osobe 31,3% stanovništva.[7]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1921. | 2945 | — |
| 1931. | 3077 | +4,5% |
| 1936. | 3143 | +2,1% |
| 1951. | 3627 | +15,4% |
| 1961. | 3331 | −8,2% |
| 1971. | 3041 | −8,7% |
| 1981. | 3283 | +8,0% |
| 1991. | 3385 | +3,1% |
| 2001. | 3329 | −1,7% |
| 2011. | 3441 | +3,4% |
| 2021. | 3148 | −8,5% |
| Izvori: [8][9] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (2906 – 95%), Rumunjska (18 – 0,6%), Albanija (14 – 0,5%), …[10]
| Arheološka zona i patrijarhalna bazilika u Akvileji | |
|---|---|
| 👁 Image Svjetska baština – UNESCO | |
| 👁 Image | |
| Država | 👁 Image Italija |
| Godina uvrštenja | 1998. |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iii, iv, vi |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:825 |
Akvileja je bila jedan od najvećih i najbogatijih rimskih gradova. Iskapanja su otkrila jednu ulicu i sjeverozapadni kut gradskih zidina, dok Državni arheološki muzej sadrži preko 20,000 natpisa, skulptura i drugih starina (staklenih posuda, rimskog novca i dr.) iz Akvileje. Većina rimskih ostataka još leži neotkriveno pod livadama Akvileje, čineći veliko arheološko bogatstvo - najveći netaknuti rimski grad.
Patrijarhalna bazilika je veličanstvena građevina s podnim mozaikom, a igrala je ključnu ulogu u pokrštavanju velikog dijela središnje Europe u ranom srednjem vijeku. Ovu baziliku s ravnim krovom podigao je patrijarh Poppo 1031. godine na mjestu starije crkve, a dogradio ju je 1379. godine patrijarh Marquad u gotičkom stilu.
Romaničko-gotička fasada je povezana s dvorištem tzv. Paganske crkve i ostatkom krstionice iz 5. stoljeća. Unutrašnjost je trobrodne bazilike s podnim mozaicima iz 4. stoljeća, dok je drveni krov iz 1526. godine, a freske na zidovima iz različitih doba; u kapeli sv. Petra su iz 4. st., u apsidi su iz 11. stoljeća. Tzv. "Kripti freski", ispod prezbiterija, nalazi se ciklus freski iz 12. stoljeća s prikazom korijena kršćanstva u Akvileji i sv. Hermagorasa, prvog biskupa.
Zbog toga su arheološke iskopine i patrijarhalna bazilika upisani na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1998. godine.
- Ostaci rimskog foruma
- Za arheološki lokalitet u Akvileji se vjeruje kako je najveći rimski grad koji tek treba iskopati
- Stara rimska luka
- Pročelje bazilike
- Arheološki muzej Akvileje
.jpg){kind=link}
- 1 2 Classificazioni statistiche – anno 2026. www.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 21. veljače 2026. Pristupljeno 27. veljače 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- 1 2 3 4 Akvileja - raskrižje Rimskog carstva Arhivirana inačica izvorne straniceod 27. rujna 2021. (Wayback Machine), 10. svibnja 2012.
- 1 2 3 Akvileja Hrvatska enciklopedija
- 1 2 R.Matijašić, Akvileja, Istarska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- ↑ Pokrštavanje Hrvata Arhivirana inačica izvorne straniceod 6. veljače 2010. (Wayback Machine), Croatian History
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
| Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Akvileja |
